Stanica rere Klis

Na oko pet kilometara od Splita nalazi se Klis koji odozdo izgleda kao hrid s čije je zapadne strane Kozjak, a istočne Mosor. Najpoznatiji je je po svojoj tvrđavi – simbolu hrvatskog otpora u vrijeme turaka , a danas je prekrasno uređena i valja je svakako posjetiti. Klis je i prvi prijevoj koji je spaja Split i Solin sa zaleđem pa njima prolaze stara i nova cesta od mora prema sjeveru. Kliška tvrđava prvi put se spominje već u V. stoljeću,no najpoznatija je iz vremena kad se kapetan utvrde Petar Kružić sa svojim uskocima odupirao pokušajima turskog osvajanja, sve dok nije 1537. godine pala u turske ruke. Dotad je Klis s bližim okružjem ostao jedinim slobodnim dijelom Hrvatskog Kraljevstva na jugu, prava enklava. Doseljenje Hrvata u ove krajeve nesumnjivo je važan događaj u kliškoj prošlosti, jer dva stoljeća kasnije Kliška tvrđava je kao vladarski posjed, jedno od središta hrvatske države. Klis je u 9. stoljeću bio sjedište hrvatskih knezova i kraljeva iz dinastije Trpimirovića. Kasnije je pripadao raznim hrvatskim feudalcima. Kada krajem 11. stoljeća odumire hrvatska narodna dinastija Trpimirovića, Klis dolazi pod vlast ugarsko-hrvatskih kraljeva koji ga često daju na upravljanje svojim kneževima i banovima. Početkom dvadesetih i tridesetih godina 13. stoljeća uspjelo je hrvatskom velikašu Domaldu zagospodariti Klisom, ali su mu ga oba puta Šubići oduzeli i vratili pod kraljevu vlast. Zbog svoga istaknutoga položaja dugo vremena je predstavljao teško osvojivu utvrdu. Srednjovjekovni Klis bio je sjedište uskoka, hrvatskih boraca protiv turske i mletačke najezde. Njegovim osvajanjem 1537. godine, Turci su uspjeli doći i zauzeti Solin te prodirati kroz Kaštela ali nikada nisu uspjeli zauzeti Split. Preostali kliški uskoci, nakon pada tvrđave, preselili su se u Senj.

Ideja da u Klisu nije postojala župna kuća za stanovanje župnika sve do početka XIX. Stoljeća. Zbog toga su župnici koji su bili Klišani, stanovali u svojim obiteljskim kućama, a oni koji to nisu bili, stanovali su u iznajmljenim. Stoga su i splitski nadbiskupi sa svojom pratnjom, kada bi došli u vizitaciju župi boravili u privatnim kućama. Tako je biskup Pacifik Bizza tijekom svog drugog pastirskog pohoda Klisu 3. srpnja 1754. godine odsjeo u kući Ribolija. Takvo je stanje trajalo sve do prvih desetljećja XIX. Stoljeća kada župnu kuću, smještenu na zapadnoj strani crkvenog trga, nalazimo ucrtanu na katastarskom planu Klisa iz 1831. godine i planovima mjesta koje su izradile austrijske inženjerijske direkcije u Dalmaciji oko 1830. i 1859. godine. Na temelju ovih prikaza, te postojećih projekata njenog preuređenja Borinnija 1859. i Curira 1861. godine, kao i sačuvanih dijelova zidova, znamo da je današnja crkva Uznesenja Blažene Djevice Marija u to vrijeme bila kamena prizemnica pravokutnog tlorisnog oblika, s dvoslivnim krovom i gotovo upola uža negoli je danas

KT 2 Profil